Sva izgubljena zrna sna
Odjednom se vrate
Zbog susreta što traj tren
K'o zvjezdani trag,
Od godina ja mogu tek pokloniti sate,
A ti vrijediš više.

U jesen vodi ovaj put
U magle i tuge
A tebi treba sretan smijeh
I sunčani sjaj
I nježna ruka da na dlan ti prosipa duge
U tisuću boja.

Adiooooooooo,
Adio,
Adiooooooooo,
Adio,
Ne dodiruj više moje dane,
Nemiri mi mnogi i oluje kradu san,
Moram biti sasvim sam.

U očima ti kiša zri
K'o proljeće blaga,
Jer misli moje slutiš već
Dok idem u noć
I hvala ti za svaki tren djevojčice draga,
Hvala za nadu.

Adiooooooooo,
Adio,
Adiooooooooo,
Adio,
Ne dodiruj više moje dane,
Nemiri mi mnogi i oluje kradu san,
Moram biti sasvim sam.